Vinogradi Subotica

Vinogradi Subotica
PREDSTAVNIŠTVA - Beograd: 011-355-20-66 - Novi Sad: 021-419-424 - Čačak: 032-382-332 VINOGRADI Vinogradi i vina u Čoki ulepšali su istoriju toga kraja Potisja na čijim se ravnicama najviše gaje pšenica, kukuruz, suncokret. Dvadesetih godina prošlog veka kada su se vinogradi širili na 250 ha, podrum je bio pun vina i ona su stizala čak u Nemačku, Dansku, Holandiju i Englesku. Cenjeni lokaliteti potiskog regiona koje pokriva Čoka su: Jato Pano Batka Budžak Macahunka Danas na površini od cca 150 ha, pored reke Tise, gde galopiraju razigrani konji i greje toplo banatsko sunce rastu rodni vinogradi: caberneta, merloa, rajnskog i italijanskog rizlinga. Tu su i ostale možda manje atraktivne sorte, ali sve one nose jedan zajednički imenitelj, razbuktalost duha koji je karakterističan za ovo podneblje. Podrum je 1903 započet i završen 1912 sa kapacitetom od 2000 vagona. Podrum je originalno i jedinstveno zdanje i ubraja se u jedan od najlepših u bivšoj Jugoslaviji. U podrum se ulazi kroz golema vrata ispred kojih se nalazi drveni stub što je služio za spuštanje i izvlačenje buradi. Spuštajući se dubokim stepeništem u vinski deo podruma nailazimo na inicijale bivšeg vlasnika A.L. i natpis IN VINO VERITAS .A onda, iznenadjenje, ispred nas iskrsava prostrani podrum ispunjen golemim drvenim buradima. U 7 ulica vina, kako se zovu njegovi prostrani ogranci, na 10m pod zemljom, poređano je oko 130 hrastovih buradi od 1.500 l do 11.000 l , mnoga su stara i čitav vek. Podrum je građen na kilometar od « mrtve Tise », a sadašnji tok reke udaljen je svega oko četri kilometra. U tom predelu visokih podzemnih voda, podrum je od njih zaštićen drenažnim kanalima. Iskopani su oko podruma i povezani tako da vodu odvode u sabirne bunare odakle se izbacuje pumpama. Pesak sa Tise posipa se u tankom sloju po podu podruma da
BELA VINA CRVENA VINA

Vinarija dibonis

Subotica, Tuk Ugarnice 14 024 546067
VINA RAKIJE LIKERI Prva loza Vinarije DiBonis je zasađena 2004.godine. U subotičko-horgoškom području, podignuto je 45.000 čokota. Iako je područje kao vinogradarski kraj poznato po belim sortama grožđa, Laslo Boni (vlasnik vinarije Dibonis) je pretežno zasadio crne sorte svetski poznatih sorti kao što su Pinot Noir, Merlot, Cabernet Franc, Cabernet Sauvignon, Shiraz, Frankovka, Sauvignon Blanc i Muskat Otonel S obzirom da je Subotica među vodećim gradovima po broju sunčanih dana, crne sorte veoma lepo sazrevaju, pogotovo Shiraz, koje je jedna nova i retko uzgajana sorta na našim prostorima. Shiraz koji se na tržištu plasira pod imenom DiShiraz, doneo je vinariji odličnu reputaciju. Na brojnim domaćim i inostranim sajmovima i festivalima, Vinarija DiBonis osvojila je veliki broj priznanja i nagrada za kvalitet. Sadašnji oblik Vinarija DiBonis je dobila 2008. godine. Savremena tehnologija u proizvodnji vina, koja se pretežno koristi na Novom Zelandu, Australiji, Južnoafričkoj Republici, Čileu, Argentini i naziva se tehnologijom novog vinskog sveta, primenjuje se i u Vinariji DiBonis i kombinuje sa prirodnim datostima područja. Odatle potiče specifičnost ukusa i bukea naših vina. Vinarija ima posebnu prostoriju u kojoj se proizvodi reduktivno vino, dok u barik prostoriji u buradima od američkog i mađarskog hrasta, crveno vino odležava 2 godine, i nakon toga se flašira. Pored proizvodnje DiBonis Vinarija se bavi i vinskim turizmom. Nudimo mogućnost obilaska vinarije i vinograda uz degustaciju vina i rakije. Isto tako, kod nas možete da organizujete seminare, stručna predavanja, poslovna savetovanja u degustacionom centru “Shiraz” koji ima kapacitet 80 ljudi. U sklopu degustacionog centra “Shiraz” nalazi se jedinstveni vinski trezor u kome ljubitelji vina čuvaju vina. Vinarija DiBonis se nadaleko poznata po proizvodnji visokokvalitetnih rakija. Da bi se dobila kvalitetna rakija neophodno je kvalitetno obaviti svaku od operacija koje čine proizvodni proces od berbe plodova, prerade, alkoholnog vrenja, destilacije pa do odležavanja i formiranja
Back to Top
Portal Srbija logo

Copyright © Portal Srbija 2006-2024 :: Powered by PORTALSRBIJA