| |
| |
- PROIZVODNJA ŽESTOKIH ALKOHOLNIH PIĆA
- PROIZVODNJA VINA
- PROIZVODNJA OSVEŽAVAJUĆIH PIĆA
- PROIZVODNJA SOKOVA OD VOĆA i POVRĆA
- PRERADA VOĆA i POVRĆA
|
| |
 |
| |
|
Dobro doŠli na prezentaciju preduzeća poljoprivredno prehrambenog kombinata "Džervin". Prezentacija je tako dizajnirana da vam omogućava da se u potpunosti upoznate sa poljoprivrednim kombinatom "Džervin" i njegovim proizvodnim programom.
Poljoprivrdno prehrambeni kombinat "Džervin" se bavi preradom širokog asortimana voća i povrća.
Proizvodi:
-
prirodne voćne sokove
-
vina
-
rakije
-
zamrznuto voće
-
marmelade
-
džemove
-
pasterizovanu višnju
-
kisele krastavce
-
paradajz
-
cveklu i još mnogo toga.
|
| |
|
|
| |
| |
 |
|
VINA - Crna
- Muškat hamburg
- Timočko crno
- Schloßberg
- Ružica
- Rose
|
| |
|
VINA - Bela
- Dubravka
- Semijon
- Kristal
- Rizling
|
| |
|
RAKIJE
- Kantarionova rakija
- Jabuka
- Dunja
- Codex
|
 |
| |
| |
| |
|
ZAMRZNUTO VOĆE
- Borovinica
- Kupina
- Jagoda
- Malina
- Višnja
- Šljiva
|
| |
-
Jagoda se zamrzava kao rolend roba i pakuje se u kutije od 10 kg. Plasiranje smrznute jagode vrši se uglavnom na zapadnoevropsko tržište
-
Borovnica se zamrzava kao original roba ali i u buradima i uglavnom služi za proizvodnju matičnog soka koji se koristi za proizvodnju voćnog nektara od borovnice
-
Kupina se zamrzava kao original roba uglavnom kultivisana. Pakuje se u kutije od 10 kg. Plasman je uglavnom na zapadnoevropsko tržište
-
Šljiva se zamrzava kao rolend roba i to u dva oblika: kao cela i kao sečena. Pakovanja su od 10 kg a plasman je uglavnom na zapadnoevropsko tržište
-
Malina se zamrzava kao rolend roba. Pakuje se u kutije od 10 kg. Plasira se uglavnom na zapadnoevropsko tržište.
-
Višnja se zamrzava kao rolend roba i to kao BK (bez koštice) i kao SK (sa košticom). Plasman smrznute višnje je na zapadnoevropsko tržište
|
| |
 |
|
SOKOVI
- Pomorandža
- Borovnica
- Kupina
- Jabuka
- Višnja
- Dunja
|
| |
|
MARMELADE
- Od bresaka
- Od sipurka
- Mešana
|
| |
-
Marmelada od bresaka - "fina marmelada" dobija se ukuvavanjem i pasiranjem plodova bresaka uz dodatak šećera po proizvodnom procesu.
Marmelada od sipurka - takozvana "Fina marmelada" dobija se ukuvavanjem i pasiranjem plodova sipurka uz dodatak šećera.
Mešana marmelada je proizvod koji se dobija ukuvavanjem plodova voća gde najveći deo čini jabuka uz dodatak i drugih vrsta voća kao što su višnja, kupina, šljiva, breskva, kajsija i druge vrste voća a što se u deklaraciji obavezno naznačava.
|
| |
| |
| |
 |
- Krastavci
- Paradajz
- Cvekla
|
| |
-
Paradajz je proizvod koji se dobija ukuvavanjem i pasiranjem zrelog paradajza i pakuje se kao koncentrat od paradajza.
Salata od cvekle je marinirani proizvod koji pored blansiranih iseckanih komada cvekle sadrzi so, šećer i sirćetnu kiselinu.
Krastavac - pasterisani kornison, pripada tipu marinade jer pored plodova krastavca u nalivu sadrzi i određene začine kao sto su slačica, mirođija, biber i drugi začini.
|
 |
| |
-
PODRUM
Radna jedinica "Podrum" je danas moderan industrijski objekat, kapaciteta 8000 tona za smeštaj i doradu vina i rakije. Radi racionalnijeg korišćenja mašina za preradu u njemu je smeštena oprema za preradu grožđa i voća sa laboratorijom i potrebnim stručnim kadrom. Vina se izvoze u evropske i vanevropske zemlje. Pored proizvodnje alkoholnih pića, radna jedinica podrum se bavi i proizvodnjom bezalkoholnih napitaka kao i koncentrata za sokove.
Radna jedinica "Timoflora" prerađuje voće, povrće i čajeve, kapaciteta je 20000 tona gotove robe sa proizvodnim programom: topla prerada voća, topla prerada povrća, dehidracija voća i povrća, dorada i pakovanje čajeva. Proizvodi "Timoflore" od voća: pasterizovano voće, kompoti, slatka, džemovi i marmelade mogu se naći u potrošnji domaćeg i stranog tržišta.
|
| |
-
HLADNJAČA
Radna jedinica "Hladnjača" je kapaciteta 8000 tona. Opremljena je linijama za pripremu voća i povrća za zamrzavanje: sa protočnim tunelima za duboko zamrzavanje i komorama za čuvanje zamrznute robe. Zamrznute jagode, višnje (sa i bez kostica), malina i kupina kao rolend, zamrznuta paprika (rezanac, kocka) crni luk rezani, šljiva bez kostica i sa kosticom su proizvodi namenjeni domaćem i inostranom tržištu. Preko hladnjače se vrši i promet južnog voća.
|
| |
-
STAKLENIK
Radna jedinica "Staklenik" posluje u sastavu PPK "Džervin". To je moderni staklenik povrsine 6ha namenjen prvenstveno za proizvodnju voćnih i loznih sadnica po principu meristema, kao i za proizvodnju ranog voća, povrća i cveća.
|
| |
 |
| |
| |
| |
|
Proizvodno radna jedinica "Lipar" predstavlja biljnu proizvodnju gde je obuhvaćeno vinogradarstvo i voćarstvo.
Što se tiče vinogradarstva radna jedinica "Lipar" obuhvata četiri vinogradarske plantaže:
-
"Kaličina" sa površinom od 140 ha to je ujedno i najstarija Džervinova plantaža pod vinovom lozom
-
"Gorica" sa površinom od 54ha
-
"Stipina" sa površinom od 50ha koji predstavlja jedan od najmlađih Džervinovih vinograda, i na kraju
-
"Boševo" sa površinom od 20ha površine novopodignute vinove loze.
|
| |
|
Što se tiče voćarstva, ono je najviše zastupljeno sa višnjom i to na sledećim plantažama:
-
"Kadijski krst", sa površinom od 30ha,
-
"Grezna" sa površinom od 35ha uz dalje podizanje u ovoj i narednim godinama do podizanja ukupne površine od 120ha,
-
"Slatinska reka" sa površinom od 54ha,
-
pogon "Lipar" sa površinom od 30ha
Pored višanja DP PPK Džervin poseduje i 50ha pod jabukom u mestu zvanom "Lug" kao i 5ha pod kultivisanom kupinom u istom mestu.
|
| |
|
| |
-
Poljoprivredno prehrambeni kombinat "Džervin" ima svoje sedište u Knjaževcu, jednom od osam opštinskih centara zajednica opština Zaječar. Ta teritorija poznatija je pod nazivom Timočka krajina.
Timočka krajina je jedan od najistočnijih delova Srbije. Sa severne strane je omeđena Dunavom, a sa istočne državnom granicom prema Bugarskoj. Ona zahvata površinu od 7.131 km/2 i čini 8% povrsine Srbije.
Veliki deo Timočke krajine čini brdsko - planinski reljef, sa skoro 50% površina iznad 300 metara nadmorske visine Ravničarski deo je u dolini reka, a u njemu se posebno izdvaja Timočka kotlina koja se pruža duž cele Timočke krajine.
Klima je kontinentalana. Temperaturne razlike u toku godine su velike. Najniža temperatura vazduha zabeležena je zimi (-27°C), a najvisa leti (+41°C). Srednja godišnja količina padavina kreće se od 600 mm u ravničaraskim do preko 800 mm u planinskim predelima.
|
| |
| |
| |